III. osnovna škola Bjelovar

III. osnovna škola Bjelovar priključila se međunarodnom eTwinning projektu Što sve možemo učiniti sa sjemenkama i plodovima? (What can we do with seeds and fruits?). Projekt traje od rujna 2020. do svibnja 2021., a učenici su i tijekom ljeta imali predaktivnosti. Osim prikupljanja, fotografiranja i izrade etiketa sjemenki i plodova, učenici će koristiti IKT tehnologiju u daljnjim aktivnostima projekta kako bi predstavili svoje aktivnosti (izradu kuharice, kvizova, igara, prezentacija).

U aktivnostima sudjeluju naši učenici s dodatne nastave iz prirode i biologije i izvannastavnih aktivnosti.

U prilozima ispod možete pročitati koje aktivnosti smo proveli do sada i pogledati fotografije i prezentacije.

Učiteljice prirode i biologije: Martina Matoničkin i Nina Verčević 

Do 1.11.2020. učenici 6. a i 6. b razreda koji sudjeluju u projektu skupili su dobru količinu sjemenki i plodova čije fotografije su objavljene na eTwinning Twinspace-u i učenici su ih objavili u digitalnom alatu Book creator. Čuvamo ih u staklenim bočicama na kojima piše naziv sjemenke ili ploda, a izložit ćemo ih na zajedničkoj izložbi u holu škole.

Neke od fotografija sjemenki koje su objavljene u Book creator-u i na TwinSpace-u:

Učiteljica prirode i biologije: Martina Matoničkin

Učenici 6.d razreda Borna Nadilo i Ivano Njegovac izradili su prezentaciju u kojoj se predstavili Republiku Hrvatsku. 

U projekt su uključeni učenici iz različitih država, stoga je početni korak bio upoznati kulturu, povijest i zemljopisna obilježja država u kojima žive.

Učiteljica prirode i biologije: Nina Verčević

Sjemenke koje su učenici sakupili su fotografirane te objavljene na digitalnom alatu Book creator i eTwinning Twinspace.

Prije objavljivanja učenici su odredili kojoj biljci pripada koja sjemenka te su naučili koje sve vrste plodova razlikujemo.

U prilogu se nalaze fotografije sjemenka koje su prikupili učenici 6.c i 6.d razreda.

Učiteljica prirode i biologije: Nina Verčević

U 11. mjesecu učenici će fotografirati jela koja kao namirnicu uključuju barem jednu vrstu sjemenki ili ploda. 

Kasnije će izraditi kuharicu s receptima jela koja su fotografirali.

Učiteljica prirode i biologije: Nina Verčević

Učenik Enco iz 6. b razreda napravio je prezentaciju kojom smo predstavili Treću osnovnu školu i učenike 6. a i 6. b razreda koji sudjeluju u projektu. U prezentaciji su podaci o školi te fotografije okoliša škole i fotografija učenika.

Prezentacija je ispod fotografije u rubrici Priloženi dokumenti, ili klik na: 

III. OSNOVNA ŠKOLA BJELOVAR - PROJEKT.

Učiteljica prirode i biologije: Martina Matoničkin

Učenice 5.d razreda Larisa Trgovac, Helena Magdić i Magdalena Sedlić izradile su logo projekta crtajući s bakterijama uzgojenim na hranjivim podlogama u Petrijevim zdjelicama. Bakterije su uzete s površine sjemenka koje su učenici skupili u prethodnim aktivnostima te iz drugih dostupnih izvora. Prvi će rad, motiv jabuke i srce, biti predstavljen za logo projekta. Osim spomenutih motiva učenice su nacrtale i kuglice, jelku te su ispisale svoja imena.

Učiteljica prirode i biologije: Nina Verčević

Izabrali smo logo učenika Jana iz 6. a razreda i objavili ga u Twinspace-u kao prijedlog za logo projekta.

* Created my logo at LogoMakr.com

** Image by Jhonatan_Perez from Pixabay (Free for commercial use; No attribution required)

Napravili smo i kviz u Forms-u. Na poveznici ili skeniranjem QR koda možete provjeriti koliko znate o sjemenkama i plodovima ili naučiti nešto o njima! 

Poveznica na kviz: https://bit.ly/sjemenkeplodovi

Učiteljica prirode i biologije: Martina Matoničkin

Zašto izraditi hranilicu za ptice i postaviti ju, ili više njih, u vaše dvorište ili u blizini vaše kuće ili zgrade?

Osim što na ovaj način korisno upotrebljavamo plastične boce, učimo se i humanosti i empatiji prema živim bićima.

Mnogim pticama stanaricama je sve teže u zimskom razdoblju godine svakodnevno pronaći potrebnu količinu hrane jer se okoliš prekriven snijegom, a mi im možemo pomoći izradom i postavljanjem hranilica za ptice kako bi im se povećale šanse za preživljavanje preko zime. Treba paziti da se sjemenke ne smoče.

Hranilicu možete izraditi i na drugačije načine.

Za potrebe projekta, učenik Enco iz 6. b napravio je poster s uputama i fotografijama u digitalnom alatu Canva kojega možete bez prijave u alat pregledati na poveznici: 

http://bit.ly/hranilicaptice

Ili u obliku PDF-a. Dokument je ispod članka: Izrada hranilice za ptice (E. Mrgic).

Izrada hranilice za ptice od plastične boce, kuhača i sjemenki

Potrebno:

plastična boca

dvije drvene kuhače

uže

kemijska olovka

skalpel

škare

mješavina sjemenki (suncokret, proso, pšenica, bučine sjemenke…)

Izrada hranilice:

Kemijskom olovkom na boci nacrtajte 4 kruga koje ćete kasnije izrezati i napraviti rupe kroz koje ćete provući kuhače. Pripazite da po dvije rupe budu jedna nasuprot drugoj te da krugovi na strani gdje izlazi prošireni dio kuhače, budu malo veći od širine kuhače kako bi sjemenke mogle izlaziti iz boce na prošireni dio kuhače.

Dvije nasuprotne rupe za kuhače neka budu bliže dnu boce, a dvije par centimetara iznad i to pod kutom od 90 stupnjeva u odnosu na donje rupe tako da se, kada provučete kuhače, kuhače sijeku, kao što je vidljivo na fotografijama.

Kad ste sve obilježili, škarama ili skalpelom izrežite krugove i provucite kuhače kroz boce.

Bocu napunite sjemenkama ili hranom za ptice skoro do vrha. Širi dio kuhače poslužit će kao hranilica, a na dršci kuhače će se ostale ptičice moći odmarati dok čekaju svoj red za hranu.

Oko grla boce ispod čepa zavežite tanko uže kojim ćete objesiti boce za grana stabala i grmlja u okolišu škole ili svom vrtu. Ili na čepu boce izbušite rupicu u koju ćete utaknuti šarafić s kukicom na koju ćete zavezati komadić užeta pa onda objesite hranilicu na granu.

Više fotografija možete vidjeti na gore navedenoj poveznici ili u PDF dokumentu ispod članka.

Učiteljica prirode i biologije: Martina Matoničkin

Učenici 6.d razreda izradili su strip Chia sjemenka. U stripu su objasnili pozitivan utjecaj chia sjemenka na zdravlje čovjeka.

Strip je izrađen u digitalnom alatu M. word, isprintan te su zalijepljene sjemenke. 

Učiteljica prirode i biologije: Nina Verčević

Učenici 6.d razreda (Sabina Đipalo, Luka Horvat, Matija Feletar, Borna Nadilo, Ivano Njegovac i Bruno Slobodnjak) proveli su pokus Utvrđivanje stupnja klijavosti sjemena rajčice i bosiljka. 

Kako bi utvrdili stupanj klijavosti, učenici su pripremili klijališta na sljedeći način:

Sjemenke su položili na ovlaženu gazu te odozgo pokrili s drugim navlaženim komadom. Ovako pripremljeno klijalište stavili su u tanjur i prekrili tankom najlonskom folijom.
Klijališta su čuvana na sobnoj temperaturi pri čemu smo pazili da je gaza uvijek dovoljno vlažna
Koristili smo 30 sjemenki bosiljka i 31 sjemenku rajčice (sorta volovsko srce). Sjemenke su kupljene u dućanu.
Nakon 16 dana prebrojali smo sjemenke koje su proklijale.

Jednostavnim računom izračunali smo stupanj klijavosti:

stupanj klijavosti % = broj sjemenki koje su proklijale/ukupan broj posijanih sjemenki x 100

te smo dobili sljedeće rezultate:

Učiteljica prirode i biologije: Nina Verčević

Učenici 6.d i 5.d razreda napravili su kviz o ljekovitim svojstvima sjemenki i plodova.

Kviz je dostupan na poveznici https://kahoot.it/challenge/04522778?challenge-id=321ba5f0-cb8e-435f-a69f-bd65d176aadb_1615930965245

Učiteljica prirode i biologije: Nina Verčević

Povijest poljoprivrede započinje prije više tisuća godina kada su prvi ratari počeli uzgajati usjeve i životinje za svoju prehranu. Prije toga ljudske su zajednice živjele nomadskim životom, seleći se za krdima životinja koje su im bile izvor hrane. Živjeli su u malim grupama, oslanjajući se na resurse koji su im bili na dohvat ruke. Ljudi su bili lovci-sakupljači, hranili su se lovom, ribolovom i skupljanjem plodova i sjemenki. Muškarci su lovili, a žene skupljale plodove/sjemenke i brinule za djecu.

Sukladno tome, danas smo napravili natjecanje u sakupljanju. Učenici 5.d razreda okolici su škole tražili sjemenke i orašaste plodove koji su bili razbacani po travnatim površinama. Djevojčice su skupile ukupno 1441 sjemenki/plodova što na njih 12 iznosi 120 sjemenki/plodova po učenici. Dječaci su skupili ukupno 727 sjemenki/plodova što na njih 8 iznosi ukupno 90 sjemenki/plodova po učeniku. Na temelju rezultata zaključili smo da su djevojčice spretnije u sakupljanju sjemenki i plodova.

Učiteljica prirode i biologije: Nina Verčević