preskoči na sadržaj

III. osnovna škola Bjelovar

Login
Tražilica
Kalendar
« Studeni 2017 »
Po Ut Sr Če Pe Su Ne
30 31 1 2 3 4 5
6 7 8 9 10 11 12
13 14 15 16 17 18 19
20 21 22 23 24 25 26
27 28 29 30 1 2 3
4 5 6 7 8 9 10
Prikazani događaji

E-škole

Djetinjstvo bez gladi

Sinergijom do uspješne zajednice

Brojač posjeta
Ispis statistike od 28. 9. 2015.

Ukupno: 39821
Škola u Velikom Korenovu

Škola u Velikom Korenovu

   Naselje Koren (danas Veliko Korenovo), imalo je 1334.g. Župnu crkvu sv.Marije. Godine 1409. zabilježen je spor zbog posjeda Koren u kojem, pored drugih plemenitaša, sudjeluju i plemići iz samog Korena Chala Novakova i Mihael Barnabin. Nagodbom, pred čazmanskim kaptolom, posjed je razdijeljen.

   Spomen Velikog Korenova u prvoj polovici 17. stoljeća vezan je uz podizanje male tvrđe za obranu od Turaka koja se različito naziva (Bjelovac, Belovc, Wellovar - danas Bjelovar) na postojećim kartama tog vremena, a u blizini te tvrđe bilježi se pos­tojanje više naselja, među kojima i Korenova.

   Početak školovanja djece Velikog Korenova povezan je s osnivanjem škole u Novim Pavijanima 1831. Tada su sva sela, koja su sačinjavala Novopavljansku parohiju, pa i Veliko Korenovo, slala svoju djecu u tu školu, neovisno o vjeroispovijesti.

   Popisom školskih "sposobnjaka" spomenica škole Novi Pavijani navodi da je njihov broj iz Velikog Korenova u 1890.godini bio 60, 1891. - 59, 1892. - 65,  te 1893. - 68.

   Školski obveznici sela Velikog i Malog Korenova su sve do 1920. godine polazili školu u Novim Pavijanima. Velik broj djece dorasle za Školu pridonio je da se i u samom selu otvori škola. Od navedene godine nastava se počela održavati u neudobnoj zgradi tzv. "patrolane" u Velikom Korenovu u koju je namještaj dopremljen iz ukinute mađarske škole u Galovcu. U toj trošnoj, slamom pokrivenoj kućici prvi učitelj bio je Ivica Pavetić, a poslije njega penzionirani učitelj Marko Šarčević sve do dolaska Nikole Bogojevića iz samog sela. Godine 1925. općina Gudovac, pod čijom upravom je i bilo selo, sagradila je današnju školsku zgradu. Tih godina učitelj je posadio voćnjak iza škole i uredio zemljište oko nje. Učitelj Nikola Bogojević trebao je 1939. biti premješten da bi došao novi učitelj, ali su se mještani pobunili. Ipak, učitelj Nikola morao je otići na novu dužnost u Daruvar, a na njegovo je mjesto postavljen Tomislav Trezić. Kada je počeo rat, učitelj se priključio ustaškom pokretu. Za to vrijeme u školskoj zgradi je bila smještena domobranska posada. Škola je nekako radila do 1944. godine.

   Vrhunac ratnih zbivanja dogodio se iste godine kada su napale školu kao uporište ustaša i domobrana. Selo je oslobođeno u svibnju 1945. Već je s radom počela školska godina 1945./46. U školi je najprije radio učitelj Josip Škrivanek, ali samo nekoliko mjeseci. Iste godine dolazi učiteljica Zlata Ognjanovac. Školska zgrada bila je u trošnom stanju, bez unutarnjih prozora, krov je prokišnjavao (oštećen uslijed ratnih zbivanja), a ograda oko škole bila je spalje­na. Također je uništena sva školska administracija i pomagala za nastavu.

   Rad škole u sljedećim godinama obilježen je aktivnim izvanškolskim radom učiteljice i poboljšanjem životnih i školskih uvjeta za učenike: "Izvan škole učiteljica radi s omladinom, član je Odbora NF i vodi prosvjetnu sekciju u Vatrogasnom društvu. S omladinom je dala dvije zabave, a s vatrogascima tri zabave s pro­gramom. (1952./53.) Na zboru birača je u novi Odbor SSRN-a izabrana kao blagajnik učiteljica Zlata Ognjanovac. SSRN uzeo si je u plan da provede elektrifikaciju u selu Veliko i Malo Korenovo." (1953/54.)

   "U toku zime učiteljice ove škole održavale su tečaj Crvenoga križa za žensku omladinu. U selu je održano nekoliko priredbi, a učiteljice ove škole uvježbale su program s omladinom i pionirima. U selu nema nikakvog doma, a to prilično otežava kul­turni život sela, jer je škola nepodobna za česte sastanke, a pogoto­vo za održavanje zabave.(-) Ove školske godine materijalno stanje se znatno popravilo. Za svu školsku djecu NO općine nabavio je sve školske knjige i najnužnije potrepštine." ( 1954./55.) "Učenici su bili opskrbljeni knjigama i svim ostalim potrepštinama koje su nabavljene iz budžeta škole, te je s te strane rad bio olakšan i omogućen. U materijalnom pogledu škola je imala sredstava pa je obijeljena učionica, hodnik kao i vanjsko lice zgrade. (-) Ograđeno je školsko igralište, kao i dvorište. U svibnju mjesecu u selu je prove­dena električna rasvjeta. Samo selo je uvelo elektriku i u školsku zgradu.“ (1955./56.) "U toku školske godine je jednom mjesečno dolazilo kino iz Bjelovara koje je u školskoj sali davalo razne filmove. Učitelji su tijekom godine održali tri predavanja. (-) Školu je dva puta posjetio izaslanik NO kotara Bjelovar Raić Mato i to početkom školske godine i na završetku. Pri završnoj inspekciji ustanovio je da je gradivo obrađeno prema planu". (1956. / 57).

   U školskoj godini 1952./53. u školi je formiran peti, a od 1953./54. i šesti razred.

   U 1956. / 57. otvorena je osmogodišnja škola u Narti pa su viši razredi bili ondje, a škola u Velikom Korenovu ustrojena je kao četverogodišnja.

   Školska godina 1958. / 59- važna je jer tada, novom reor­ganizacijom, škola u Velikom Korenovu postaje područna III. osmogodišnje škole u Bjelovaru. Navodi učiteljice svjedoče da su tom odlukom roditelji bili vrlo zadovoljni. Tada u mirovinu odlazi učiteljica Zlata Ognjanovac, a Ljerka Ognjanovac podnijela je molbu za premještaj u Zagreb. U školu i školski stan dolaze učitelji Josip i Anđelka Grgić te se aktivno uključuju u život sela.

   U godinama koje dolaze, unatoč teškoćama, i dalje se unapređuju uvjeti života i rada u školi, ali i u selu, o čemu svjedoče spomenički navodi: "Zbog paralize koja se pojavila u kotaru Virovitica i Bjelovar, obuka je počela tek 18. rujna. U travnju osnovana je školska zadruga. Školski odbor bio je aktivan te je orga­nizirao par dobrih zabava, a novcem je izvršeno preuređenje hodni­ka." (1959. / 60.)

   "U travnju je osnovana školska zadruga sa 16 članova. Cilj je uzgajati povrće i cvijeće zbog cvjetnog sjemena. Svaki zadru­gar dobio je svoju gredicu. Posadili smo oko 500 stručaka feferonke. Radilo se i za vrijeme praznika. (-) U prosincu je osnovano Društvo "Naša djeca" s preko stotinu članova. Društvo je prikupilo novčana sredstva za darove djeci za Novu godinu. Za taj dan Društvo je izvršilo dekoraciju hodnika i učionice." (1960. / 61.)

   "Prošireno je križanje i nasipano Šljunkom, jer je V. Korenovo dobilo svoj gradski autobus ili kako ga zovu seljani "trole­jbus", odnosno "lokalac", te tako se sada i djeca lakoćom prevoze u školu u više razrede. (-) Za Novu godinu škola je pretvorena u grad Djeda Mraza koji je došao iz Bjelovara i podijelio darove djeci priređene od strane Društva "Naša djeca". Pred školom isticao se visoki bor s raznobojnom rasvjetom. (-)  Uveden je prvi vodovod (privatni) kod Vujnović Mile, a isti je ovog proljeća nabavio "televi­zor", prvi u selu. Otvorena je i prodavaonica pića. (-) Školska zadru­ga ostvarila je prihod od cvjetnog sjemena u visini do 38000 dinara. Posebno su nagrađeni za višak prihoda zadrugari Maslek Gojko, Knaus Milko, Torbica Miljenko. " (1963./64.)

   "Školska zadruga ostvarila je čisti prihod od prodanog sjemena. Od lanjskog ostatka i ovogodišnjeg kupljen je "radioa­parat" s gramofonom za školu. (-) Više nema učenika van školske zadruge i selo se divi malim zadrugarima i njihovim vrijednim ručicama." (1964./65.)

   Od 1965. / 66. školske godine u školi i njenom stanu su učitelji Katarina i Josip Čanić. Ubrzo se uključuju u život i rad sela koje, u godinama što slijede, doživljava napredak o čemu se govori i u spomenici: "Na kraju školske godine organizirali smo jednod­nevni izlet na Plitvička jezera na koji smo vodili većinu učenika, a također su s nama išli i roditelji učenika. To je bio nezaboravan izlet"

   "U rujnu je izabran novi školski odbor u koji su ušli Sagrak Jovo, Knaus Mirko, Žižak Đuro, Peršić Slava, Predragović Nevenka, Vujnović Milka, Nanić Tina, Zganjar Mirko i Horvat Marija. Predsjednik odbora je Sagrak Jovo." (1965/66.)

   "Ova godina je važna za selo Veliko Korenovo jer je dobi­lo novu asfaltiranu cestu koja povezuje selo s Bjelovarom. U selu rade i djeluju ove društveno političke organizacije: Socijalistički savez, Osnovna ogranizacija SK, Crveni križ i Društvo "Naša djeca". (1966./67.)

   Na kraju školske godine izvršeno je testiranje učenika 4. razreda i to iz predmeta: hrvatski ili srpski jezik, poznavanje društva, matematike i fizičkog odgoja. U središtu sela podignut je "Kiosk" za prodaju mješovite robe. U školi je održan krojački tečaj." (1969/70.)

   "Ove školske godine škola je dobila televizor koji se koristi u nastavi za gledanje TV-emisija školskog programa. Na kraju školske godine većina učenika iz sva četiri razreda pošla je na jednodnevni izlet na Plitvička jezera. Zajedno s učenicima i nas­tavnicima išlo je i desetak roditelja." (1970./71.)

   "Ove godine u školi je organizirana nastava za polaznike auto-škole. Medu polaznicima bilo je i nekoliko žena. U kući Krolo Ivice otvorena je prva trgovina mješovite robe u našem selu." (1972/73.)

   Odlaskom dotadašnjih učitelja ( 1976.god.) u Bjelovar školski stan ostaje prazan sve do dolaska učitelja Branka Kreštana. Prve godine svog rada ( 1979/80.) on još putuje iz Velike Pisanice. Tijekom te školske godine obavljena je adaptacija stana, kao i učionica tako da se poboljšavaju uvjeti rada i života učenika i učitelja.

   To se nastavilo i u školskoj godini 1982./83. kada se, uz pomoć roditelja, iz učionice potpuno izbacuje dotrajali pod i postavlja novi parket. Te godine novost je rad Učeničke zadruge "Mladost" iz matične škole koja je nabavila traktor te je na zemljištu u Velikom Korenovu izvršena demonstracija rada. U škol­skom vrtu Veliko Korenovo zasađen je krumpir, luk i cikla.

   Odlaskom učitelja u Bjelovar školski stan ponovo ostaje prazan sve do 1988. kada u njega useljuje učitelj tehničke kulture Antun Petrlić koji tamo boravi sve do 2001. godine. Danas je stan prazan i služi kao spremište školskog inventara.

   Aktivnosti na poboljšanju uvjeta djelovanja škole nastavljaju se i u novije vrijeme.

   Krajem školske godine 1995./96. na inicijativu Mjesnog odbora Veliko Korenovo, te zahvaljujući dobrovoljnom radu mještana i roditelja učenika Malog i Velikog Korenova, započelo se s uređenjem zgrade i okoliša škole. Dogovoren je i prikupljan novčani prilog, no unatoč tim sredstvima morala se zatražiti i novčana pomoć od grada Bjelovara i Županije. Sve ovo urodilo je plodom i početak nove školske godine 1996./97. učenici su dočekali u adaptiranim prostorijama: uređeni su hodnici, učionica te nova prostorija koja će služiti kao blagovaonica.

   Novo, daljnje uređenje škole dogodilo se 2003./04. kada se pristupilo renoviranju već dosta dotrajalog krovišta, ali i cijele školske zgrade i stana. Osvježene su novim bojama učionica, hod­nik, blagovaonica i ostale prostorije.

 

Izvor: Čanić,G., (2005.),Monografija III. OSNOVNE ŠKOLE BJELOVAR povodom 50. obljetnice škole, Škola u Galovcu, str: 39.-42.

 

preskoči na navigaciju